Tekst i foto: Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije
srijeda, 16. listopada 2013.
HERCEGOVINA-GEOARHEO BLOG: BROTNJO UZ RIJEKU NERETVU - PREDIO JEDINSTVENOG PRIRODNOG DOŽIVLJAJA
OD PRELIJEPE NERETVE, VISOKIH STABALA, RAZNIH PTICA (flore i faune), DO VELIČANSTVENIH UZDIGNUTIH STIJENA, MINERALA I FOSILA - BROTNJO UZ NERETVU OD KRUČEVIĆA DO ŽITOMISLIĆA.
 |
| mapa 'neretvanskog' dijela Brotnja s opisom puteva i ostalih značajki |
Prisutne prirodne ljepote Brotnja, barem one koje su poznate većini Brotnjaka te one koje su većinom ovdje opisivane i prikazivane - odnose se na šire područje okolo Čitluka, Čerina, Blatnice i Međugorja. Naravno, da je navedeno područje u smislu prirodne ljepote itekako zanimljivo i privlačno, no, jedan mogli bismo reći manji dio Brotnja, dio koji je poznat manjem broju Brotnjaka, pa i možda i samo lokalnim žiteljima Kručevića i Žitomislića, dio koji vizualno nije vidljiv niti s jednog većeg brda i uzvisine oko Čitluka, Međugorja, Čerina i Blatnice - predstavlja dio uz samu rijeku Neretvu točnije u njenoj dolini s njene desne strane toka s protezanjem u dužini od juga i sela Kručevići pa sve do zadnjih sjevernih kuća sela Žitomislići. Obilaskom cijelog ovog predjela uistinu se ima šta doživjeti sa svim tjelesnim čulima ali i u duhovnom smislu meditativnog opuštanja i relaksacije. Gledajući cijelo Brotnjo i njegovu površinu potrebito je reći kako je upravo dio Brotnja uz rijeku Neretvu jedini dio s pravom i potpunom mediteranskom klimom gdje komotno mogu rasti palme s listovima u obliku pera ili tzv.perastoliste palme kakve su nama svima poznate s područja Dalmacije uz more. S obzirom na prisutnu prirodnu ljepotu i jednostavnost doživljaja ovaj dio Brotnja predstavlja možda potencijalno najbolji i zasada gotovo neiskorišteni dio općine Čitluk u vidu rekreacionizma, avanturizma, biciklizma, planinarstva i drugih sličnih turističko-rekreativnih aktivnosti. Pristupni putevi do ovog područja pružaju se skretanjem s dva asfaltna puta - jednog većeg ili glavnog prometnog pravca Čitluk - Žitomislići i drugog manjeg, ali nedavno rekonstruiranog i obnovljenog pravca Bijakovići (Međugorje) - Kručevići.
Osim ovih asfaltnih puteva postoje još manji putevi pri čemu vrijedi spomenuti makadamski put od Gornjih Kručevića koji se spušta s platoa južno od poznatih Kamenih vinograda do same doline Neretve, kao i stari pješački put koji se spušta od Tepčića do Žitomislića. Uz ovo kao svojevrsni 'neretvanski' put može se označiti makadamsko-asfaltni put koji se uz samu rijeku Neretvu proteže od Kručevića na jugu sve do željezničke stanice u Žitomislićima na sjeveru. Upravo ovaj put omogućuje glavninu doživljaja mnogih prirodnih pejzaža i karakteristika prisutnih uz samu rijeku kao i na padinama s desne strane obale. Uz već spomenutu fenomenalnu i jedinstvenu vegetaciju, kao i razne ptice, vrlo vrijedan prirodni segment koji uveličava doživljaj prolaska ovim područjem predstavljaju strmo uzdignute visoke vapnenačke stijene. Tako se idući cijelim navedenim putem od Kručevića do Žitomislića sa zapadne strane iznad padina vizualno mogu pratiti promjene u obliku slojeva vapnenačkih stijena koje su većinom kredne i eocenske starosti. No, osim vapnenaca vrlo zanimljivu geološku pojavu predstavljaju sedimentne -nevapnenačke- stijene pjeskovito-laporovitog sastava eocenske starosti unutar bočnih strmih strana i padina iznad Žitomislića i dalje prema Mostaru. Unutar plavkastosivih ovakvih sedimentnih stijena u starom kamenolomu u Žitomisliću pronađene su fosilne školjke rodova Lucina, Miltha i Tellina koje su nekada davno u vremenu srednjeg eocena prije više od 40 milijuna godina živjele ukopane u morski mulj u plićaku nekadašnjeg ušća davne preteče rijeke Neretve, pri čemu su u istovremenim vrlo sličnim stijenama tek malo sjevernije u Tepčićima otkriveni fosili plodova palme Nypa koja je rasla u tzv.mangrovoj vegetaciji odmah u razini mora, a tadašnje more je na ovom dijelu Brotnja bilo bočatog ili brakičnog saliniteta tj.bilo je oslađenije negoli pravo more. Povezane i vrlo zanimljive pojave s ovim stijenama predstavljaju i izvori koji se nalaze u dragama ili usjecima na padinama iznad Žitomislića. Uz ove izvore, još jedne geološke vrlo zanimljive pojave predstavljaju razne manje i veće špilje koje nisu nikako istraživane, a koje bi s obzirom na svoj geografski položaj u donjem dijelu toka r.Neretve mogle sadržavati možda čak i ostatke praljudi iz musterijena (neandertalci) ili pak ostatke drugih životinja ledenog doba i međuledenog doba (interglacijala). Te kao zadnju geološku zanimljivost koju je dolaskom ovdje možda i najjednostavnije iskoristiti jest prisustvo raznobojnih, a nerijetko i atraktivnih zaobljenih komada stijena u šljunčanim obodima uz desnu obalu rijeke Neretve, pri čemu je riječ o rijekom uglačanim odnosno prirodno ispoliranim komadima metamorfnih i magmatskih stijena koje je Neretva donjela sve od područja oko Jablanice pa do ovih dijelova riječne obale gdje su se natalažili kao šljunak kojeg mnogi u Brotnju koriste. Ono što je pritome vrlo estetski privlačno ili može biti vrlo privlačno jest to da jednostavnim prikupljanjem npr.desetak komada ovih oblutaka s različitim bojama -može se načiniti izuzetno lijepi kućni ukras na način da ih se nakon prikupljanja samo stavi u neku finu posudu ili na neku podlogu, a maštovitiji će možda i otići dalje pa načiniti svojevrstan jedinstveni broćansko neretvanski suvenir od riječnih oblutaka.
 |
| Zeleni dijamant - ljetni isječak (8mj.ove god.) uz rijeku Neretvu kod sela Kručevići |
Osim ovih asfaltnih puteva postoje još manji putevi pri čemu vrijedi spomenuti makadamski put od Gornjih Kručevića koji se spušta s platoa južno od poznatih Kamenih vinograda do same doline Neretve, kao i stari pješački put koji se spušta od Tepčića do Žitomislića. Uz ovo kao svojevrsni 'neretvanski' put može se označiti makadamsko-asfaltni put koji se uz samu rijeku Neretvu proteže od Kručevića na jugu sve do željezničke stanice u Žitomislićima na sjeveru. Upravo ovaj put omogućuje glavninu doživljaja mnogih prirodnih pejzaža i karakteristika prisutnih uz samu rijeku kao i na padinama s desne strane obale. Uz već spomenutu fenomenalnu i jedinstvenu vegetaciju, kao i razne ptice, vrlo vrijedan prirodni segment koji uveličava doživljaj prolaska ovim područjem predstavljaju strmo uzdignute visoke vapnenačke stijene. Tako se idući cijelim navedenim putem od Kručevića do Žitomislića sa zapadne strane iznad padina vizualno mogu pratiti promjene u obliku slojeva vapnenačkih stijena koje su većinom kredne i eocenske starosti. No, osim vapnenaca vrlo zanimljivu geološku pojavu predstavljaju sedimentne -nevapnenačke- stijene pjeskovito-laporovitog sastava eocenske starosti unutar bočnih strmih strana i padina iznad Žitomislića i dalje prema Mostaru. Unutar plavkastosivih ovakvih sedimentnih stijena u starom kamenolomu u Žitomisliću pronađene su fosilne školjke rodova Lucina, Miltha i Tellina koje su nekada davno u vremenu srednjeg eocena prije više od 40 milijuna godina živjele ukopane u morski mulj u plićaku nekadašnjeg ušća davne preteče rijeke Neretve, pri čemu su u istovremenim vrlo sličnim stijenama tek malo sjevernije u Tepčićima otkriveni fosili plodova palme Nypa koja je rasla u tzv.mangrovoj vegetaciji odmah u razini mora, a tadašnje more je na ovom dijelu Brotnja bilo bočatog ili brakičnog saliniteta tj.bilo je oslađenije negoli pravo more. Povezane i vrlo zanimljive pojave s ovim stijenama predstavljaju i izvori koji se nalaze u dragama ili usjecima na padinama iznad Žitomislića. Uz ove izvore, još jedne geološke vrlo zanimljive pojave predstavljaju razne manje i veće špilje koje nisu nikako istraživane, a koje bi s obzirom na svoj geografski položaj u donjem dijelu toka r.Neretve mogle sadržavati možda čak i ostatke praljudi iz musterijena (neandertalci) ili pak ostatke drugih životinja ledenog doba i međuledenog doba (interglacijala). Te kao zadnju geološku zanimljivost koju je dolaskom ovdje možda i najjednostavnije iskoristiti jest prisustvo raznobojnih, a nerijetko i atraktivnih zaobljenih komada stijena u šljunčanim obodima uz desnu obalu rijeke Neretve, pri čemu je riječ o rijekom uglačanim odnosno prirodno ispoliranim komadima metamorfnih i magmatskih stijena koje je Neretva donjela sve od područja oko Jablanice pa do ovih dijelova riječne obale gdje su se natalažili kao šljunak kojeg mnogi u Brotnju koriste. Ono što je pritome vrlo estetski privlačno ili može biti vrlo privlačno jest to da jednostavnim prikupljanjem npr.desetak komada ovih oblutaka s različitim bojama -može se načiniti izuzetno lijepi kućni ukras na način da ih se nakon prikupljanja samo stavi u neku finu posudu ili na neku podlogu, a maštovitiji će možda i otići dalje pa načiniti svojevrstan jedinstveni broćansko neretvanski suvenir od riječnih oblutaka.
 |
| Bistra kao kristal - Donja Neretva kod sela Kručevići |
