eKapija.ba, 3.6.2013
Neizvjesna izgradnja hidroelektrana na rijeci Ljuta
 |
| Rijeka Ljuta |
Dodjela
okolišne dozvole za izgradnju tri hidroelektrane, sa branama od 32
metara, na gornjem toku rijeke Ljute slovenačkoj firmi Turboinstitut
izazvala je velike oštre reakcije ekoloških udruženja sa ovog područja.
Udruženje Zeleni Neretva najavilo je pokretanje upravnog postupka protiv
odluke Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma jer je
Turboinštitutu odobrilo okolišnu dozvolu, iako je ta firma koncesiju
dobila na osnovu idejnog rješenja koje ne predviđa izgradnju visokih
brana, kažu u Udruženju.
Dodaju da je ovo područje planirano da bude dio budućeg Nacionalnog
parka "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica". Amir Variščić, tajnik
udruženja Zeleni Neretva, navodi za naš portal da Slovenci razvijaju
turizam na ovakvim kanjonima.''I mi bi mogli razvijati održivi
turizam kao što rade Slovenci na svojim kanjonima koji nisu nimalo
ljepši i vrijedniji od naših. Mi smo znači nesposobni da pravimo takav
biznis, pa ih dajemo za iskorištavanje energije'', kaže Variščić dodajući da bi izgradnjom ovih hidroelekrana sa akumulacijama kanjoni bili nepovratno uništeni.
Navodi i da je Udruženje pobornik razvoja, ali ne onoga koji će uništiti sve prirodne raznolikosti ovog kraja. "Podržavamo
izgradnju mini centrala, ali one vrste tirolskog tipa-bez brana i
akumulacija kao što su bile predviđene u idejnom rješenju firme
koncesionara na osnovu kojih su dobile koncesiju", kaže naš sugovornik.
Međutim, apsolutno se protive izgradnji visokih brana i vještačkih
akumulacija u vrijednim prirodnim prostorima kakav je kanjon Ljute,
pogotovo kada je taj prostor već prepoznat od strane struke kao područje
od velikog značaja za FBiH. "Gradnja visokih brana sa
pripadajućim akumulacijama predstavlja veliku intervenciju u prostoru
koja bi trajno narušila pejzažne i biološke vrijednosti, poremetila
vodne režime i izvršila bespovratnu dezintegraciju vodotoka. Ove tvrdnje
ne spore ni autori Studije uticaja na okolinu", navodi on.
Jedan od zaključaka Studije je kaže "da bi izgradnja brana trajno
izmjenila pejzažne karakteristike kanjona Ljute koji je područje
izrazitih prirodnih ljepota". Također, u Studiji se navodi "da se
formiranjem vještačkih akumulacija mijenjaju ekološki uvjeti, te će na
navedenom prostoru iščeznuti, migrirati ili se prilagoditi životinjske
vrste koje su obitavale u vodotoku".
Podsjeća da je Odluka o stavljanju ovog područja od posebnog značaja za
Federaciju donesena 2005. kako bi se na njegovom očuvanju radilo sve do
uspostave zaštićenog područja, a da li će to biti nacionalni park ili
nešto drugo to će se odlučiti prostornim planom Federacije koji još nije
izrađen, navodi Variščić. "Mi smo protiv one vrste razvoja koja
bi nas koštala skuplje nego što bi imali dobiti od toga. Nemoguće je
napravit mjere ublažavanja kada je u pitanju ogoman zahvat u prirodi kao što je brana od 32 metara'', kaže on.
Ministarstvo: Pri odluci o dodjeli okolišne dozvole vodili se najvišim ekološkim standardima
U upitu koji smo uputili Ministarstvu tražili smo da nam iznesu svoj
stav o izgradnji ovih hidroelektrana. Iz Federalnog ministarstva okoliša
i turizma su nam kazali da se nigdje u ugovoru o koncesiji ne spominju
tipovi hidroelektrana. ''Tipovi hidroelektrana bili su dostupni
ovom Ministarstvu tek u sklopu Studije o procjeni utjecaja na okoliš za
pomenute hidrelektrane. Ugovor o koncesiji predviđa izgradnju 14 mini -
hidroelektrana, sa mogućnošću optimizacije njihovog broja, u ovisnosti
od projekta. Investitor je iskoristio tu mogućnost i smanjio broj
hidroelektrana na 10. Takođe se predviđa raskid Ugovora ukoliko se ne
ispoštuje ekološki prihvatljiv protok, definiran okolišnim dozvolama", navodi Josip Dolušić, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Ističe da nije točna ni tvrdnja udruženja Neretva Zeleni da bi se to
gradilo u području planiranog nacionalnog parka
"Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica". Kaže da je na tužbu općina
Trnovo i Hadžići, Ustavni sud Federacije BiH poništio Odluku o
formiranju tog nacionalnog parka.
Dodaje da se u cijelom ovom postupku Ministarstvo rukovodilo najvećim
okolišnim standardima tako da je propisalo izgradnju ribljih staza
(liftova) na svim lokacijama gdje je ta prirodna staza prekinuta zbog
projekta; definiralo ekoliški prihvatljivi protok po novom Pravilniku i
naložilo ugradnju automatskih mjernih uređaja iznad i ispod svakog
zahvata; naložilo odvožnju, a ne deponiranje u koritu viška iskopanog
materijala, izgradnju prilaznih puteva i vraćanje u prvobitno stanje
krajolika, koliko je to moguće; redovito izvještavanje Ministarstva o
svim fazama projekta.
"Kako se radi o vrlo važnom projektu, koji će stvarno imati
utjecaja i na buduće generacije, kojima će, nakon isteka Ugovora o
koncesiji, sve to i ostati na raspolaganju, smatramo da je šteta po
okoliš minimalizirana mjerama iz naših okolišnih dozvola, a korist iz
ovoga projekta imati će, pored budućih generacija, i sadašnja lokalna
zajednica, kao i stanovnici mjesne zajednice Bjelimići, koji će dobiti
novi asfaltni put na dionici Ljuta-Sinanovići, što će omogućiti brži
povratak ljudi u njihove domove", navode iz Ministarstva.
Zeleni: Ministarstvo bi trebalo da brani interese Federacije
Iz Zeleni Neretva pak tvrde da je idejnim rješenjem na osnovu kojeg je
dobivena koncesija jasno precizirano o kakvim vrstama se elektrana radi.
Dobivene su koncesije za gradnju deset malih hidroelektrana tirolskog
tipa. ''Ni one nisu sigurne za okoliš, ali uz primjenu ekoloških
standarda može se smanjiti utjecaj na okoliš. Mi ne želimo biti kočnica
razvoja, ali ne možemo prijeći preko toga da se preko noći izmjeni
rješenje iz mini centrala u u one sa velikim branama koje će potopiti
kanjone i napraviti jedna drugi ekološki ambijent'', navodi Variščić.
Zeleni ističu također da je u samom rješenju o okolišnoj dozvoli
navedeno da se radi o području planiranom za budući nacionalni park.
Smatraju da je sve kako treba da bi umjesto njih upravni postupak
trebalo da vodi sektor za zaštitu u prirode u sklopu Federalnog
ministarstva okoliša i turizma koji bi trebalo da brani interese
Federacije. "Ministarstvo izgradnju pravda potrebom za strujom i
razvojem ovog područja, ali oni nisu Ministarstvo koje treba da brani
svoje odluke tim stvarima. Oni treba da se bavi poslovima zaštite
okoliša, a ne energetskim strategijama", smatra Variščić.
Pomoćnik ministrice u Sektoru za okolišne dozvole Mladen Rudež
prethodno je kazao medijima da je Ministarstvu otežan rad pri izdavanju
ovakve vrste dozvola jer još uvijek ne postoji donesen Prostorni plan
Federacije koji će jasno naznačiti gdje se može, a gdje ne može graditi.
Pokušali smo doći i do firme Turboinštitut, koja je dobila konesije za
izgradnju na ovom području, ali do danas nismo uspjeli dobiti odgovore
na pitanja vezana za izgradnju hidroelektrana na rijeci Ljuta.
Autor: D.Kozina
Izvor: eKapija.ba, 3.6.2013 12:49:43
