Thursday, July 25, 2013

Iz BiH medija nakon protesta protiv gradnje hidroelektrana u slivu Gornje Neretve

eKapija.ba, 3.6.2013 

Neizvjesna izgradnja hidroelektrana na rijeci Ljuta
 
Rijeka Ljuta
Dodjela okolišne dozvole za izgradnju tri hidroelektrane, sa branama od 32 metara, na gornjem toku rijeke Ljute slovenačkoj firmi Turboinstitut izazvala je velike oštre reakcije ekoloških udruženja sa ovog područja. Udruženje Zeleni Neretva najavilo je pokretanje upravnog postupka protiv odluke Federalnog ministarstva zaštite okoliša i turizma jer je Turboinštitutu odobrilo okolišnu dozvolu, iako je ta firma koncesiju dobila na osnovu idejnog rješenja koje ne predviđa izgradnju visokih brana, kažu u Udruženju.
Dodaju da je ovo područje planirano da bude dio budućeg Nacionalnog parka "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica".  Amir Variščić, tajnik udruženja Zeleni Neretva, navodi za naš portal da Slovenci razvijaju turizam na ovakvim kanjonima.''I mi bi mogli razvijati  održivi turizam kao što rade Slovenci na svojim kanjonima koji nisu nimalo ljepši i vrijedniji od naših. Mi smo znači nesposobni da pravimo takav biznis, pa ih dajemo za iskorištavanje energije'', kaže Variščić dodajući da bi izgradnjom ovih hidroelekrana sa akumulacijama kanjoni bili nepovratno uništeni.
Navodi i da je Udruženje pobornik razvoja, ali ne onoga koji će uništiti sve prirodne raznolikosti ovog kraja. "Podržavamo izgradnju mini centrala, ali one vrste tirolskog tipa-bez brana i akumulacija kao što su bile predviđene u idejnom rješenju firme koncesionara na osnovu kojih su dobile koncesiju", kaže naš sugovornik. 
Međutim, apsolutno se protive izgradnji visokih brana i vještačkih akumulacija u vrijednim prirodnim prostorima kakav je kanjon Ljute, pogotovo kada je taj prostor već prepoznat od strane struke kao područje od velikog značaja za FBiH. "Gradnja visokih brana sa pripadajućim akumulacijama predstavlja veliku intervenciju u prostoru koja bi trajno narušila pejzažne i biološke vrijednosti, poremetila vodne režime i izvršila bespovratnu dezintegraciju vodotoka. Ove tvrdnje ne spore ni autori Studije uticaja na okolinu",  navodi on.
Jedan od zaključaka Studije je kaže "da bi izgradnja brana trajno izmjenila pejzažne karakteristike kanjona Ljute koji je područje izrazitih prirodnih ljepota". Također, u Studiji se navodi "da se formiranjem vještačkih akumulacija mijenjaju ekološki uvjeti, te će na navedenom prostoru iščeznuti, migrirati ili se prilagoditi životinjske vrste koje su obitavale u vodotoku". 
Podsjeća da je Odluka o stavljanju ovog područja od posebnog značaja za Federaciju donesena 2005. kako bi se na njegovom očuvanju radilo sve do uspostave zaštićenog područja, a da li će to biti nacionalni park ili nešto drugo to će se odlučiti prostornim planom Federacije koji još nije izrađen, navodi Variščić. "Mi smo protiv one vrste razvoja koja bi nas koštala skuplje nego što bi imali dobiti od toga. Nemoguće je napravit mjere ublažavanja kada je u pitanju  ogoman zahvat u prirodi kao što je brana od 32 metara'', kaže on.

Ministarstvo: Pri odluci o dodjeli okolišne dozvole vodili se najvišim ekološkim standardima

U upitu koji smo uputili Ministarstvu tražili smo da nam iznesu svoj stav o izgradnji ovih hidroelektrana. Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su nam kazali da se nigdje u ugovoru o koncesiji ne spominju tipovi hidroelektrana. ''Tipovi hidroelektrana bili su dostupni ovom Ministarstvu tek u sklopu Studije o procjeni utjecaja na okoliš za pomenute hidrelektrane. Ugovor o koncesiji predviđa izgradnju 14 mini - hidroelektrana, sa mogućnošću optimizacije njihovog broja, u ovisnosti od projekta. Investitor je iskoristio tu mogućnost i smanjio broj hidroelektrana na 10. Takođe se predviđa raskid Ugovora ukoliko se ne ispoštuje ekološki prihvatljiv protok, definiran okolišnim dozvolama", navodi Josip Dolušić, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Ističe da nije točna ni tvrdnja udruženja Neretva Zeleni da bi se to gradilo u području planiranog nacionalnog parka "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica". Kaže da je na tužbu općina Trnovo i Hadžići, Ustavni sud Federacije BiH poništio Odluku o formiranju tog nacionalnog parka.
Dodaje da se u cijelom ovom postupku Ministarstvo rukovodilo najvećim okolišnim standardima tako da je propisalo izgradnju ribljih staza (liftova) na svim lokacijama gdje je ta prirodna staza prekinuta zbog projekta; definiralo ekoliški prihvatljivi protok po novom Pravilniku i naložilo ugradnju automatskih mjernih uređaja iznad i ispod svakog zahvata; naložilo odvožnju, a ne deponiranje u koritu viška iskopanog materijala, izgradnju prilaznih puteva i vraćanje u prvobitno stanje krajolika, koliko je to moguće; redovito izvještavanje Ministarstva o svim fazama projekta.
"Kako se radi o vrlo važnom projektu, koji će stvarno imati utjecaja i na buduće generacije, kojima će, nakon isteka Ugovora o koncesiji,  sve to i ostati na raspolaganju, smatramo da je šteta po okoliš minimalizirana mjerama iz naših okolišnih dozvola, a korist iz ovoga projekta imati će, pored budućih generacija, i sadašnja lokalna zajednica, kao i stanovnici mjesne zajednice Bjelimići, koji će dobiti novi asfaltni put na dionici Ljuta-Sinanovići, što će omogućiti brži povratak ljudi u njihove domove", navode iz  Ministarstva.

Zeleni: Ministarstvo bi trebalo da brani interese Federacije

Iz Zeleni Neretva pak tvrde da je idejnim rješenjem na osnovu kojeg je dobivena koncesija jasno precizirano o kakvim vrstama se elektrana radi. Dobivene su koncesije za gradnju deset malih hidroelektrana tirolskog tipa. ''Ni one nisu sigurne za okoliš, ali uz primjenu ekoloških standarda može se smanjiti utjecaj na okoliš. Mi ne želimo biti kočnica razvoja, ali ne možemo prijeći preko toga da se  preko noći izmjeni rješenje iz mini centrala u u one sa velikim branama koje će potopiti kanjone i napraviti jedna drugi ekološki ambijent'', navodi Variščić.
Zeleni ističu također da je u samom rješenju o okolišnoj dozvoli navedeno da se radi o području planiranom za budući nacionalni park. Smatraju da je sve kako treba da bi umjesto njih upravni postupak trebalo da vodi sektor za zaštitu u prirode u sklopu Federalnog ministarstva okoliša i turizma koji bi trebalo da brani interese Federacije. "Ministarstvo izgradnju  pravda potrebom za strujom i razvojem ovog područja, ali oni nisu Ministarstvo koje treba da brani svoje odluke tim stvarima. Oni treba da se bavi poslovima zaštite okoliša, a ne energetskim strategijama", smatra Variščić.
Pomoćnik ministrice u Sektoru za okolišne dozvole Mladen Rudež prethodno je kazao medijima da je Ministarstvu otežan rad pri izdavanju ovakve vrste dozvola jer još uvijek ne postoji donesen Prostorni plan Federacije koji će jasno naznačiti gdje se može, a gdje ne može graditi.
Pokušali smo doći i do firme Turboinštitut, koja je dobila konesije za izgradnju na ovom području, ali do danas nismo uspjeli dobiti odgovore na pitanja vezana za izgradnju hidroelektrana na rijeci Ljuta. 
Autor: D.Kozina
Izvor: eKapija.ba, 3.6.2013 12:49:43
Real Time Analytics